U suštini

 

Mjesto:

Banoštor, Vojvodina, Srbija

Preporučeno trajanje posjeta:

Dva sata

Najbolje vrijeme za posjetiti:

Ljeto, jesen, popodne (zalazak sunca)

Prijevozna stanica u blizini:

Autobus br. 78, 79, 81, 82, 83, 84, 86 za Novi Sad

Radni sati:

9:00 – 17:00 h

Adresa:

Dunavska 5, Banoštor, Srbija

Kontakt za rezervacije:

Telefon: +38121 6613 500, +381 64 8890 023

pošta: info@fruvin.com

fruvin.com

godina izgradnje:

2006

Vrsta mjesta:

vinogradi, vinarija, degustacija vina, organizacija team buildinga i manjih proslava

Mora vidjeti:

Vinske gorice, Zalazak sunca, Pogled na Dunav, Ostale manje vinarije, Tvrđava, Čarde, Vožnja trajektom

Povijest za manje od minute

Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u Sremu i Fruškoj gori među najstarijima su u Europi. Antički pisci Strabon i Dion zabilježili su da su Iliri uzgajali vinovu lozu u Panonskoj niziji, dakle iu Sremu. Ipak, procvat vinogradarstva u ovim krajevima i njegovi počeci vežu se uz stare Rimljane. Car Marko Aurelije Prob (232. – 282.) ukinuo je gotovo dva stoljeća dugu zabranu proizvodnje vina u rimskim provincijama, a prve vinove loze na ovim prostorima zasadio je u blizini sela Divoš i Grgurevci, nedaleko od Sirmija. (današnja Sremska Mitrovica). Na tim mjestima još uvijek postoje ostaci zgrada i podruma. Povijesni podaci govore da je prva vinova loza donesena s juga Apeninskog poluotoka, prije više od 1700 godina.

Tijekom 7. stoljeća ove krajeve naseljavaju Slaveni, upoznaju se s načinom uzgoja vinove loze i uživaju u blagodatima proizvodnje vina. Nakon Kosovske bitke 1389. godine i prodora Turaka na Balkanski poluotok srpsko stanovništvo počinje seliti prema sjeveru. Narod, plemstvo i sveštenstvo koji su se nastanili u Sremu doneli su i svoje iskustvo u proizvodnji vina. Oni su zaslužni za promjenu sorti vinove loze na Fruškoj gori. Umjesto bijelih, ubrzo su počele dominirati crvene sorte, donesene s juga.

Nažalost, turska osvajanja ovih krajeva početkom 16. stoljeća dovela su do stagnacije proizvodnje grožđa i vina.

Turski putopisac, geograf i istoričar zabilježio je da se u Sremskom sandčaku nalaze brda prekrivena plodnim vinogradima.

Karlovačkim mirom iz 1699. Srem i Banat ulaze u sastav Habsburške Monarhije. Vinogradarstvo doživljava novi procvat, povećavaju se površine pod vinogradima, a fruškogorska vina, posebno bermet i ausbruh, postaju cijenjena u Europi.

Zaharije Orfelin objavio je u Beču 1783. godine knjigu pod naslovom "Iskusni podrumar". Ova svojevrsna enciklopedija vinarstva sabrala je sva tadašnja znanja o proizvodnji fruškogorskih vina, ali i francuskih, talijanskih i njemačkih vina.

Arhimandrit manastira Rakovac Prokopie Bolić objavio je u Budimu 1816. godine knjigu "Soveršen vinodeleac", koja se smatra dragocjenom jer je u njoj detaljno opisano 35 sorti vinove loze, koje su se tada uzgajale na Fruškoj gori. Za svaku je sortu definirao narodni naziv, dao botanički opis te gospodarsko-tehnička svojstva. I sistematizirao je svoja osobna iskustva i znanja stečena u samostanskim vinogradima i podrumima.

Pojava filoksere, koja je uništila vinograde u Europi, nije zaobišla ni Srem. Filoksera se ovdje pojavila 1881. godine, a do 1890. godine uništeni su svi stari fruškogorski vinogradi. Obnova i sanacija vinograda trajala je gotovo 30 godina.